Zagreb, Hrvatska
Tel: +38599-677-7383
KOGNITIVNO ZDRAVLJE
Kognitivno zdravlje podrazumijeva pravovremenu dijagnostiku, prevenciju, terapiju, stimulaciju i rehabilitaciju kognitivnih poremećaja i funkcija pamćenja, jezičnih sposobnosti, pažnje i koncentracije, perceptivnih i psihomotornih sposobnosti, ali i izvršnih funkcija.
Kognitivno zdravlje je jedan od najvažnijih faktora koji osigurava kvalitetan psihički, fizički i socijalni život, ali i očuvanje samostalnosti u svakodnevnom životu. Osnova kognitivnog zdravlja je zdrav mozak koji može izvršavati razne mentalne procese. Te procese obično nazivamo "kognicija". Taj termin obuhvaća različite procese koji međusobno surađuju da bi obavljali svakodnevne aktivnosti kao što su odlazak na posao, oblačenje, vođenje razgovora s prijateljima, učenje novih stvari, snalaženje u prostoru i dr. Kognicija uključuje funkcije kao što su učenje, pamćenje, intuicija, prosuđivanje, razmišljanje, percepcija, pažnja i koncentracija, jezik i govor, orijentacija, psihomotorika i dr. Ljudi imaju problema s kognitivnim zdravljem kada obole od neke neurološke bolesti (npr. Parkinsonova bolest, epilepsija, demencija, multipla skleroza), dožive infekciju (npr. HIV, encefalitis, meningitis, Lajmska bolest), imaju neki neurorazvojni poremećaj (npr. ADHD, disleksija, diskalkulija, autizam), dožive traumatsku ozljedu glave, moždani udar, ali čak i ukoliko imaju nekih fizičkih bolesti i stanja (npr. hipotireoza, kronična bol, problem sa sluhom, kardiovaskularne bolesti). U praksi se vrlo često dogodi da osobe koje imaju psihička oboljenja također imaju i kognitivne probleme prisutne prije početka bolesti (npr. kognitivni problemi prethode anoreksiji i bulimiji) ili koji su se javili kao posljedica bolesti (npr. shizofrenija, depresija).
Kognitivni poremećaji mogu se podijeliti na:
1. Demencije - progresivno oštećenje kognitivnog zdravlja koje dovodi do postepenog gubitka različitih tjelesnih i psihičkih funkcija te zbog toga i do gubitka samostalnosti. Demencije mogu biti raznovrsne npr. Alzheimerova bolest, Parkinsonova demencija, Huntingtonova demencija, demencija Lewyjevih tjelešaca itd. Iako ljudi misle da su demencije isto što i gubitak pamćenja, to i nije baš ispravno. Neke demencije ne započinju s problemima s pamćenjem kao Alzheimerova bolest, već neke započinju problemima kao što su vizualne halucinacije (npr. Parkisnonova demencija), problemi sa spavanjem (npr. demencija Lewyjevih tjelešaca), problemi s ponašanjem (npr. frontotemporalna demencija), problemi s jezikom i govorom (npr. primarna progresivna afazija) i dr.
2. Blagi kognitivni poremećaj - može biti neprogresivno, ali i progresivno stanje prije demencije. U blagom kognitivnom poremećaju postoji oštećenje jedne ili više kognitivnih funkcija što obično uoče i sami pacijenti ili njihovi bližnji. Za razliku od demencije gdje pacijent gubi samostalnost, u blagom kognitivnom poremećaju oštećenja nisu toliko teška pa pacijenti mogu obavljati aktivnosti svakodnevnog života (npr. oblačiti se, ići na posao, čitati, kuhati itd.), ali im izvršavanje tih aktivnosti postaje otežano i obično rade više pogrešaka nego ranije. Zbog opasnosti da blagi kognitivni poremećaj napreduje u demenciju savjetuje se da pacijent ostane u trajnom praćenju psihologa i neurologa. Pacijenti se savjetuju da čim subjektivno uoče da "sporije" razmišljaju, imaju problema s pažnjom ili imaju druge kognitivne poteškoće, potraže pravovremenu neuropsihološku dijagnostiku kako bi se njihovo stanje jasno dijagnosticiralo, tretiralo, rehabilitiralo, ali i preventivno djelovalo s ciljem sprječavanja razvoja progresivnih kognitivnih poremećaja.
3. Delirij - obično se javlja iznenada, a osim s kognitivnim funkcijama, pacijenti imaju problema i s konfuzijom, dezorijentacijom, uzbuđenošću, halucinacijama i moguće su promjene u svijesti pacijenta. Delirij može biti po život opasno stanje te je obično potrebna hitna liječnička pomoć.
4. Ostali kognitivni poremećaji - obično se javljaju u bolestima i stanjima kao što su poremećaj pažnje sa ili bez hiperaktivnosti, shizofrenija, moždani udar, traumatska ozljeda glave, kod neuroinfektivnih stanja i dr.
5. Intelektualna oštećenja - nisu sama po sebi kognitivni poremećaji jer se javljaju tijekom djetinjstva, za razliku od kognitivnih poremećaja koji se javljaju u odrasloj dobi. Zbog same prirode intelektualnih oštećenja, kod osoba s ovim stanjima također će biti problema s kognitivnim zdravljem te su ovi pacijenti u povećanom riziku za razvoj demencija.