Što je terapija kognitivnom stimulacijom?

Terapija kognitivnom stimulacijom jedini je kognitivno-psihološki pristup liječenju demencija koji podržavaju razne kliničke smjernice, koje istovremeno ne podržavaju upotrebu kognitivne rehabilitacije i kognitivnog treninga na ovoj populaciji. Ovaj oblik terapije isključivo je namijenjen osobama s progresivnim kognitivnim poremećajima (npr. demencije), ali ne i za osobe s neprogresivnim poremećajima (npr. moždani udar ili ADHD). 

​

Koji je benefit ove terapije?

Terapija kognitivnom stimulacijom može pomoći u usporavanju progresije demencije, poboljšavanju kognitivnih funkcija (primarno pamćenja i učenja, razumijevanja govora i bolje snalaženje u vremenu i prostoru) te na taj način poboljšava psihološki status i kvalitetu života oboljelih. Zbog niza pozitivnih efekta ove terapije, poboljšanja osjećaju i sami skrbnici jer imaju puno manje problema u skrbi za oboljele (npr, manje razine stresa tijekom skrbi). 

​

Terapija kognitivnom stimulacijom ili lijekovi?

Terapija kognitivnom stimulacijom preporučena je NICE smjernicama, ali i brojnim drugim, kao neophodna terapija za sve osobe oboljele od demencije. Ovaj oblik terapije pokazao se je efikasnijim od nekih lijekova za kognitivne smetnje pacijenata s demencijom, ali ipak je preporuka da se u idealnom slučaju kombiniraju ova terapija i lijekovi. 

​

Koliko traje i kako se provodi kognitivna stimulacija?

Terapija traje 7 tjedana, odnosno 14 susreta. Terapija se odvija u grupnom tipu, iako postoje i individualne varijante. Susreti su dva puta tjednom u trajanju od oko 45 minuta. Svaki susret baziran je na implicitnom učenju, mentalnoj stimulaciji, orijentaciji u realnosti, multisenzornoj stimulaciji i dr. Terapiju može provoditi isključivo posebno educirani terapeut. 

​

Je li ta terapija isto što i slaganje slagalica, igranje križaljki i druge slične aktivnosti?

Terapija kognitivnom stimulacijom nije isto što i terapija kognitivnom rehabilitacijom i kognitivni trening (koje stručnjaci na našim područjima često tretiraju kao jedno te isto) ili mentalna aktivnost. Iako psiholozi uvijek preporučuju mentalnu stimulaciju pacijenata (slagalice, križaljke, čitanje novine i dr.) oboljelih od demencija, to nije niti može biti zamjena za terapiju kognitivnom stimulacijom. Pacijenti uključeni u terapiju uvijek se savjetuju da ostaju mentalno aktivni kod kuće jer sama terapija kognitivnom stimulacijom nije isto što i mentalna aktivnost ili mentalna stimulacija. 

​

Je li to naporno za pacijente?

Sama terapija razvijena je tako da ne bude vremenski, psihički i fizički naporna za grupu pacijenata koji su uključeni u nju ili individualnog pacijenta. Pacijentima je sama terapija obično zabavna, ugodna, nekad humoristična, ali najvažnije od svega prigodna i osjećaju se povezano s ljudima koji imaju iste probleme kao i oni. Svaki susret baziran je na jasno unaprijed određenoj temi, tako da je svaki susret drugačiji. 

​